Primenjena ekologija

Naslovna PE

Autor: Jordan Aleksić, Gordana Dražić, Ana Vovk Korže , Jelena Milovanović, Mirjana Bartula, Dragi Antonijević, Zlatko Dragosavljević, Boris Vakanjac, Slađana Đorđević, Uroš Radojević, Daniela Cvetković, Miloš Ninković, Srđan Aleksić, Siniša Mtrović, Mesud Adžemović, Dimitrije Aleksić

Godina: 2014
Tiraž: 150  ISBN 978-86-86859-40-2

Primenjena ekologija razmatra primenu ekologije na realnim pitanjima, odnosno bavi se primenom ekoloških principa u proučavanju i ocenjivanju efekata i posledica ljudskih aktivnosti na zajednicu, ekosisteme, pejzaže i biosferu. Može se definisati kao integrisani skup ekoloških, socijalnih i biotehnoloških aspekata očuvanja i napređenja prirodnih resursa. Primena ekoloških principa i nova znanja u oblasti problema degradacije životne sredine menja pogled na vrednovanje prirodnih resursa. Novo poimanje vrednovanja životne sredine ostvaruje se kroz promene u kulturološkom obrascu ponašanja do svih aktera: od vlada država, zajednice i pojedinca.
Obrazovanje je važan faktor u kreiranju kulture održivog razvoja. Ovaj segment zahteva promociju sistema znanja koji povezuje kulturu i ekologiju sa ciljem da se promoviše i ekonomski razvoj organizacija/društva na postulatima održivog razvoja. Ovaj vodič predstavlja okvir za primenu znanja o životnom okruženju i aktivnostima koje unapređuju ravnotežu i harmoniju u odnosu čovek-priroda u cilju smanjenja antropogenih uticaja na životnu sredinu.

Vodič za upravljače zaštićenim područjima

Vodic ZPD

Autor: Lidija Amidžić

Godina: 2011
Tiraž: 500  ISBN 978-86-86859-25-9

Srbija u ovom trenutku ima 464 zaštićena područja – 5 nacionalnih parkova, 14 parkova prirode, 17 predela izuzetnih odlika, 72 rezervata prirode, 313 spomenika prirode, 43 predela oko nepokretnih kulturnih dobara i znamenitih mesta. Ukupna površina zaštićenih područja iznosi 5.427 km2, što čini 6,16% državne teritorije. Veliki broj ovih područja ima i međunarodni značaj s obzirom da su izdvojena 59 IPA-područja (Important Plant Areas), 42 IBA-područja (Important Bird Areas), 39 PBA-područja (Prime Butterfly Areas), 61 Emerald područje, 1 Rezervat biosfere, 9 Ramsarskih područja itd.
Adekvatno očuvanje zaštićenih područja kao centara geološke, biološke i predeone raznovrsnosti u nacionalnim i globalnim razmerama, podrazumeva između ostalog, poznavanje i primenu nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva koje počiva na osnovnim naučnim, stručnim i strateškim načelima.

Begej

begej

Tisa

tisa

Autor: Gamor, V. Pokinčereda, Dr Jordan Aleksić, dr Simona Condurateanu, Adriana Baz, Ivanyosi Szabo Andras, dr Ljiljana budakov, Nenad Sekulić, mr Dragica Branković, dr Branislava Butorac, Nedeljko Kovačević, dr Smijka Šimić, Ivo Karaman, Bratislav Grubač,Stevan Stanković, Radomir Babin, Željko Jež.

Godina: 1998

Tiraž: 2000 ISBN 1450-7056

Uzroci devastacije ekosistema sežu još u antička vremena; u novijoj isoriji su to prevashodno poljoprivredne aktivnosti i hidromeliracioni radovi zasnovani na planovima uređenja poljoprivrednog zemlišta bez uvažavanja ekološke osnove, isto tako i neadekvatna pošumljavanja uz podizanje monokultura – plantaža neautohtonih vrsta.
Posledica nedovoljnog učešća prirodnih ekosistema i njihove međusobne izolovanosti je nestanak autohtonih tipova predela Panonske nizije.
Publikacija prati tok Tise „Panonske princeze“ od Karpata do utoka u Dunav i zaštićena područja u slivu Tise na teritoriji Republike Srbije. Rezultat je ekspedicije Crno – Beka Tisa, organizovana od strane Fakulteta za fizičku Hemiju, Unoverziteta u Beogradu, Fondacije Green Limes, Fondom Futura, Rezervatom Biosfere „Zakarpatje“, Ukraina i SO Setna.

 

Dunav

Autor: Wolfgang Mattes, dr Rodics Katalin, Jovanka Kuymanović, Romulus Stiuca, Milan Paunović, Vesna Poštić, dr Voislav Vasić, Jasmina Šijeranović, Vigor Majić, Ignacije Tonković, dr Milutin Garašanin

Godina: 1998 reprint

Tiraž: 1000 

Srednji tok Dunava, ili njegov panonsko-mezijski sektor, svojim najvećim delom protiče kroz Srbiju, ili bar zapljuskuje njegoce granične obale.

U prirodnjačkom smislu, može se oceniti da je to najzreliji, najraznolikiji i u ekološkom pogledu svakako najzanimljiviji deo Dunava. Bare, močvare i ritovi sa karakterističnim biljnim i životinjskim svetom koji ga prati jesu specifičnost i izuzetna vrednost priobalja Dunava.